Bahá’í zajednica u Hrvatskoj postoji od ranih devedesetih godina prošlog stoljeća, ali prvi spomen Bahá’í vjere veže se uz 1928. godinu kad je američka novinarka Martha Root posjetila Hrvatsku i stupila u kontakt s jednom od najprominentnijih političkih osoba hrvatske povijesti – Stjepanom Radićem. To je bio prvi put da se Bahá’í vjera javno spominje u Hrvatskoj. Iako je tijekom sedamdesetih godina nekoliko pojedinaca prigrlilo Bahá’í vjeru, vjernici izabiru prvo Mjesno duhovno vijeće tek početkom devedesetih godina u Zagrebu i Poreču. U vrijeme donošenja Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica 2002. godine, Bahá’í zajednica Hrvatske biva priznata i registrirana kao vjerska zajednica sa svim pravima i obvezama propisanima Zakonom. Danas zajednica broji oko 150 vjernika diljem Hrvatske; u Zagrebu, Velikoj Gorici, Čazmi, Osijeku, Rijeci, Puli, Pazinu, Poreču i Rovinju, dok u Zagrebu, Velikoj Gorici i Rijeci djeluju izabrana Mjesna duhovna vijeća.Zajednica u Hrvatskoj
Bahá’í zajednica u Hrvatskoj postoji od ranih devedesetih godina prošlog stoljeća, ali prvi spomen Bahá’í vjere veže se uz 1928. godinu kad je američka novinarka Martha Root posjetila Hrvatsku i stupila u kontakt s jednom od najprominentnijih političkih osoba hrvatske povijesti – Stjepanom Radićem. To je bio prvi put da se Bahá’í vjera javno spominje u Hrvatskoj. Iako je tijekom sedamdesetih godina nekoliko pojedinaca prigrlilo Bahá’í vjeru, vjernici izabiru prvo Mjesno duhovno vijeće tek početkom devedesetih godina u Zagrebu i Poreču. U vrijeme donošenja Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica 2002. godine, Bahá’í zajednica Hrvatske biva priznata i registrirana kao vjerska zajednica sa svim pravima i obvezama propisanima Zakonom. Danas zajednica broji oko 150 vjernika diljem Hrvatske; u Zagrebu, Velikoj Gorici, Čazmi, Osijeku, Rijeci, Puli, Pazinu, Poreču i Rovinju, dok u Zagrebu, Velikoj Gorici i Rijeci djeluju izabrana Mjesna duhovna vijeća.